I nevi Raji ki Republika makedonia panda ani faza ko olakoro konstituiripe arakhlja pe phare kustikipasa. Bizi sasoitni stabilizirime arakhipaskiri situacia ani phuv, lokarde themutne fondenca, organzirime kriminalosa thaj bare korupciasa, de{e mile bukjarnenca so ad`ikerena arka, damkeripa ba{o generalnikano {trajko teli presia ko sa pobaro ~ororipe, protestia tare akhal vakerde lavia, arakhutne thaj ko sa o rezervnikano saikeripe ke armiakere rezervistia thaj policajcoja, sar thaj but sere bihinavde pu~ipa phandle e na{le manu{endar. Ko jekh vahti ad`ikerela pe sine thaj i implementacia ko Ohrideskoro phandlo lafi thaj statistikano hramovipe e dizutnengoro, avela sine periodo ba{o jekhipe e MMF-skere aran`manea sar thaj avera dende bu}a taro strategisko karakteri. Ano adava gndipe, thajako o periodo taro 100 divesa si harno ba{o leipe merke so ka anen poradikalno averipe ani phuv, i Nevi Raji pale denda konkretikane sikavipa te {aj te dikhel pe i digra ko realizirime angloalusaripaskere dende lafia, a adalesa thaj but indikatoria ba{i evaluacia ko olakoro d`iakanutno butikeripe.
Majbaro kotor tare prioritetoja e dizutnenge vakerde tari Dizutnikani platforma ba{o bimaripe thaj stabilnipe si tamirime ane Rajikane mangipa, arakhindo olende jekh pli operacionalizacia. Kana na sine andi i Rajikani programa, akaja generalnikani mol referirinela kori o ekspoze e premiereskoro, tadani sar mandatori, vakerdo anglo Parlamenti Republika Makedoniakoro. Anglo sa, vakerena pe e but zorale terminiripa ba{i d`iagorutni realizacia e Konstitucionaleske thaj zakonurenge, insistiripe ki sasti implementacia ke obligacie taro Ohrideskoro phandlo lafi, o anglovakerdo bikompromisengoro maripe mujal o organizirime kriminalo thaj korupcia, sar thaj o mangipe ba{o ~ororipaskoro thaj bibu{arnipaskoro tiknjaripe.
Ko adava, jekh kotor tare prioritetoja ki Dizutnikani platforma ba{o bimaripe thaj stabilnipe- lokalnikane korkorirad`inakoro bajrovipe thaj i demokratia sar misal, nane eksplicitno vakerde sar neve Rajakere mangipa, a aver kotor – integriripe e Europakere uniasa thaj NATO, si pobuter vakerde sar deklaracie.
Tari pli rig, o fakto thaj palo nakhipe ke jekhto 100 divesa taro formiripe e neve Rajakoro i programa ba{i olakiri buti nane andi, so avere lafenca vakerela kaj pobute pu~ipange ola nane d`iagor phravdi strategia ple aktiviripaske.
Kana nane leljardi Rajikani programa, jekhutni referenca olakere komparaciake e programenca tare partie tari rajikani koalicia, si e premiereskoro ekspoze. Akale vakeripaste, thajako e rajikane partiengere programe d`i agor nane jekhutne, ola ki majbari merka si reflektirime ano ekspoze e premiereskoro vakerdo anglo Parlamenti e Republika Makedoniakoro.
E programe tare politikane partie so kerena i nevi Rajikani koalicia si kompatibilna kana ka dikhen pe e mangipa ba{o funkcioniripe ki thami them, ekonomikano bajrovipe thaj arakhipe drom e socialnikane problemenge. Adalestar, thaj ane deklaririme mangipa i Raji nane ola bare cidipa taro adava kana si ki relacia o vakerdo thaj dendo angleder o alusaripa.
Pale e konstitutivnikane partneria ki nevi Raji ba{o halia isi olen dikhipa so si aver, ko majtikno vast uzal e prioritetoja. Jekh olendar si o pu~ipe taro bimaripe thaj arakhipe ani phuv-d`ikote SDSM thaj LDP ane pumare programe si koncentririme ko keripe buti ki sasti teritoria, phandindo thaj o funkcioniripe e thami themakoro, Dui fokusirinela pe ko saikeripe e arakhutne takatengoro savo na sikavela i etnikani kompozicia e dizutnengiri.
3. Jekhto 100 divesa
Sar so vakerena e naulavde ocenke, ane nakhle 100 divesa maj{ukar rezultato i Raji sikavda ano maripe mujal o organizirime kriminalo thaj korupcia. O putaripe thaj phagerkeripe ko bilegalnikano kinobikinipe e manu{enca, arma thaj narkotikia, sar thaj e zoralkerde kontrole thaj revizie ke privatizaciakere procesoja save dende rezultati e vazdipasa but procedure, si ilustracia akale anga`maneste.
Bi dujgodjipaskoro akala aktivitetoja e Rajakere kamla pe te d`an ponadari. Ko adava, kamla pe te dikhel pe {ukar ki {ajdutni selekcia e manu{engiri kola ka len rodljaripaskere procedure. I procedura na kamla pe te ovel honakerdi ni vahtesa, adalesa so ka len pe aktivipa thaj bu}enge so si kerde anglo 1998 ber{, ni uzal o etnikano ja partiakoro d`enipe e do{alutnengoro.
Disave na{ukar bu}a thaj na{ipa adalestar so sine proklamirime, ane jekhto 100 divesa i Raji sikavela ani ekonomikani-socialnikani sfera. Voj anavjale na kerda pli personalnikani strategia ba{o ~ororipaskoro thaj bibu}arnipaskoro tiknjaripe sar so vakerela sine angleder, thaj na arakhlja sa astardo polokho avipe ano akale problemeskoro ~hinavipe. Majflagrantikani ilustracia akale ~ipotake si o aran`mani phandlo e MMF-sa thaj i transakcia jekhe pobare grupake produktia tari autorizirime ki generalnikani grupa ko DDV. Adava si molakerdo sar direktikano atako upral e makedoniakere dizutne potikne d`ivdipaskere standardesa, so si aver tare angloalusaripaskere dende lafia ba{o tiknjaripe e ~ororipaske.
Ane jekhto 100 divesa tari buti ki Raji, i arakhipnaskiri situacia si kvalifikuime sar bistabilnikani, ki{li ja relativnikani stabilnikani, a e du{manikane aktivipa si prekvalifikujme ano kriminali. Thaj uzal adava, i arakhipnaskiri situacia ani phuv nane ko {ukar ho{ipaskoro nivelo. Voj si dur taro pakjavipe thaj mangipa e dizutnengere thaj uzal i kvalitativnikano averipe ma{kar i nevi thaj anglederutni Raji ano procedura kori o dikhipe e problemengere tari bimaripaskiri thaj arakhipnaskiri bran{a.
Kana vakerela pe ba{o avipe popa{e kori o EU thaj NATO, kamla pe te vakerel pe kaj na ovela lafi ba{o avipe popa{e so {aj te kerel thaj te deklaririnel jekh manu{ tari savi te si raji. I integracia kori euro-atlantikane strukture si buti thaj strategia ke sa e umala taro amalipaskoro d`ivdipe, ko so e procesonge tari aproksimacia ko krisope si zarurime normalnikano haljovipe ke europakere ad`ikeripa.
A~hola ano avutno periodo but pobuter te del pe sama thaj ko procesi tari decentralizacia, ja pale o bajrovipe ki lokalnikani korkorirad`in, ja pale o bajrovipe ki lokalnikani korkorirad`in.
Ko agor, dikhela pe kaj i Raji ke nakhle 100 divesa na sikavda maj{ukar rezultatia palo pu~ipe ki departizacia thaj depolitizacia ke organia ko themutno vastaripe, phandindo thaj o maripe mujal o nepotizmo. But isi misala kana mukhena pe ki rig e progesionalnikane kvalitetoja thaj {ajdipe ba{o vastaripe ke but manu{a, mujal o alusaripe uzal o baro d`enipe tare disave politikane partie. Generalnikane, zarurime si paralelnikani kritika thaj konstruktivnikani analiza, orientiripe kori o strategikano planiripe mujal o diveskoro kalkuliripe tare aglederutne politikane generacie, bizo averipe kobor hari si adava.